Historija naše škole:

Gimnazija u periodu od 1945/1992.

žDržavna niža realna gimnazija od 1945.

žOmogućila nastavak u srednjim i visokim školama

žRadnička gimnazija, opšteobrazna škola za rukovodeći kadar, pripremni učiteljski tečaj

žDržavna  realna (nepotpuna) gimnazija od 1953/1954.

žŠkolske 1956/1957. formirana državna potpuna realna gimnazija

žPrva generacija maturirala 1959/1960.

Od 1962. Gimnazija ”25 maj” Zavidovići

žSrednjoškolski centar ”Rizah Odžečkić” od 1974.

žŠkolske 1979/1980. srednje škole su transformisane u

Srednje usmjereno obrazovanje.

žOdlukom Skupštine opštine Zavidovići od 09. 09. 1991.

formirana Opća gimnazija.

Ratni period 1992/1995.

žNastava u podrumskim prostorijama

žNastava po skraćenom planu i programu od 18 radnih sedmica

žPrelazak preko mosta

žObnova školske zgrade 1996.

Postratni period

žPedagoška gimnazija 1999/2000.

žReformom gimnazije uvode se izborna podrucja

žDanas učenici u I i II razredu rade po zajedničkom planu i programu

žNakon toga se opredjeljuju za izborna područja

žDosta dobro opremljena

žStručan kadar

žOd  2008. JU Gimnazija ” Rizah Odžečkić ” Zavidovići 

Maturalne ekskurzije

žPosebno mjesto u životu svakog učenika ima maturalna ekskurzija

žUčenici naše škole početkom četvrtog razreda idu na maturalnu ekskurziju

Aktivnosti učenika gimnazije

žUčenici gimnazije su aktivni na mnogim poljima

žUključeni su u realizaciju mnogobrojnih aktivnosti

žSport,kultura,obilježavanje značajnih datuma,humanitarne akcije itd.

Direktori škole

žSladović Ljerka (1945.-1947.)

žMarković Branka (1947.-1949.)

žAtanasijević Miodrag (1949.-1951.)

žNarić Jovan (1951.-1954.)

žOdžečkić Rizah (1954.-1962.)

žUšćumlić Jovan (1962.-1977.)

žOmerović Ahmet (1977.-1982.)

žStevanović Milan (1982.-1986.)

žKuzma Ivan (1986.-1990.)

žStevanović Milan (1990.-1993.)

žSuljić Hamid (1993.-1997.)

žĐerzić Almasa (1997.-2005.)

žSinanović Mensur (2005.-2013.)

žSkejić Alen (2013.-2019.)

žSinanović Mensur (2019.-

Rizah Odžečkić, prof.(1954.-1962. )

 Jovan Ušćumlić, prof.(1962.-1977. )

Ahmet Omerović, prof.(1977.-1982. )

Milan Stevanović, prof.(1982.-1986. i 1990.-1993. )

Ivan Kuzma, prof.(1986.-1990.)

Hamid Suljić, prof.(1993.-1997.)

Almasa Đerzić, prof.(1997.-2005. )

Mensur Sinanović, prof.(2005.-2013. i 2019-    )

Alen Skejić,prof.(2013.-2019.)

Uspješan kolektiv zaslužuje priznanja

Prvu generaciju činili su:

1. Ajanović Irfan
2. Antunović Nikola
3. Čahtarević Adem
4. Hulušić Rizo
5. Jelisić Borislav
6. Jukić Kata
7. Kadić Smail
8. Lažnjaković Tomislav
9. Mijatović Ljubenko
10. Paladin Matilda
11. Radosavljević Nada
12. Zeger Miroslav
13. Davidović Gordana
14. Osmanagić Hidajet
Razredni starješina bio je Ušćumlić Jovan, profesor.
Dan  09. 05. se proslavlja  kao dan naše škole.
Ljetopis 1992/1997.

Dijelovi ljetopisa iz školske 1992/93.

Procjena ratnih zbivanja i vojno-bezbjedosne situacije na našoj općini krajem 1992. i početkom 1993. godine, te prema raspoloženju učenika i roditelja, došlo je do zaključka da treba organizovati nastavni proces, koji je bio potupno prekinut od maja 1992. Poteškoće su bile velike. Nedostatak kadra, sredstava i učila za nastavu, knjiga i ostalog školskog pribora, čak i školske krede, donekle se mogu ublažiti, ali je najveći problem bio prostor za izvođenje nastave, koji bi bio bezbjedan od svakodnevnih granatiranja. Odlučeno je da to budu podrumske prostorije u centru grada, tačnije 3 podruma, udaljena jedan od drugog od 50 do 70 metara. Te podrumske učionice bile su u zgradi “Šumarstvo” i zgradama-prodavnicama “Žepacke” i stare “Željezare”. Direktor škole i nastavno osoblje održavali su sjednice i administrativne poslove u prodavnici “Derventa” u naselju “Stadion”.
Početak nastave uslijedio je 27. 12. 1993. godine. Te godine zima je bila sa vrlo niskim temperaturama i vrlo velikim snijegom. Zagrijavanja nije bilo.
Prema uputama Ministarstva za obrazovanje, organizovan je instruktivni vid nastave. Učenici su pohađali nastavu po 2 dana u toku sedmice, dok je za učenike Gimnazije organizovana redovna nastava, prema skraćenom Nastavnom planu i programu, u trajanju od 18 radnih sedmica.
Učenici nisu mijenjali učionice u toku nastave, već su nastavnici bukvalno trčali od jednog do drugog podruma, kako bi se smanjila mogućnost većeg broja žrtava. Ono što je ostalo najteže iz ovog perioda, bio je prelazak mosta u centru grada i prelazak preko svih vidljivih raskrsnica i ulica, koji su bili pod stalnom pucnjavom i kišom metaka sa uzvišenja na lijevoj strani grada i rijeke Bosne. Ovo su samo neki podaci iz te ratne školske godine, koju zapisujemo u ovaj ljetopis, kao dio civilnog života u gradu, dok se na planinama oko grada vodila silovita borba za život i smrt. Uspjeh koji je postignut u ovoj školskoj godini bio je više nego dobar.
Prva granata pogodila je školu u proljeće 1993. godine i tom prilikom uništila krovnu konstrukciju, koja se mogla renovirati. Krov, bivša zbornica i kancelarija sa dokumentacijom škole, ponovo su demolirani i potpuno uništeni ljeta 1993. godine. Školski dnevnici, matične knjige i sve ostalo što nije oštećeno preneseno je na sigurno mjesto.
Školska zgrada je ostala prazna, razrušena, bez stakla na prozorima, bez parketa, bez svih sredstava što čine materijalnu osnovu škole.
Pored toga nije bila bezbjedna za održavanje nastave, jer nije imala ni podrumske prostorije, a ratna dejstva su bila vrlo intenzivna. Matične knjige i ostala dokumentacija sklonjeni su u improvizovanu zbornicu u prodavnici “Derventa”.

Dijelovi ljetopisa iz školske 1993/94.

Nastava je počela 11. aprila 1994. godine u školskoj zgradi i to je bilo jedino olakšanje u organizaciji i izvođenju nastave.

Učenici su pohađali nastavu po tri dana u toku sedmice i to svaki razred, a ostale dane su imali za učenje kod kuće, dakle, na sigurnijem i bezbjednijem mjestu. Pošto nije bilo struje, časovi su trajali po 40 minuta, kako bi se sva nastava završila prije mraka i učenici-putnici na vrijeme stigli kućama.
Fond sati po predmetima je bio jedan čas sedmično, odnosno dva časa za bosanski jezik i matematiku, što znači da je nastavni plan i program smanjen za 50%.
Oblik nastave je bio instruktivni u trajanju od 24 radne sedmice. Broj učenika je znatno smanjen u odnosu na predratno stanje, a također i broj nastavnika.
Angažovani su i spoljni saradnici. Udžbenici su bili velik problem, prevoz učenika, a nastava je bila često prekidana zbog bezbjedonosnih razloga, čime je prekidan kontinuitet nastave. Ali, svi smo išli dalje! Razredni ispiti održani su u vremenu od 22. avgusta do 7. septembra 1994. godine. Školska 1993/94. godina zvanično je završena 17. septembra 1994. godine.
Školska zgrada renovirana je školske 1996/97., a radovi su izvedeni u periodu od 15. 09. 1996. – 14. 10. 1996. godine.

Ovaj ljetopis škole od 1992. do 1997. godine vodi i piše prof. Đerzić Almasa.

Danas naša gimnazija ima 5 izbornih područja:

1. jezičko izborno područje
2. društveno izborno područje
3. prirodno izborno područje
4. matematičko-informatičko izborno područje
5. informaciono-komunikaciono izborno područje

PROFESORI

Direktor i prof. TiZO: Mensur Sinanović

prof. njemačkog jezika: Danijela Dautbegović

prof. informatike: mr.sci. Nermin Rakanović

prof. bosanskog jezika: Amela Al – Harazi

prof. engleskog jezika: Aida Mustafić

prof. geografije: Mirzan Kadić

prof. historije i demokratije: mr.sci. Damir Memić

prof. muzičke kulture: Demir Buljubašić

prof. matematike: Benijamin Dendić

prof. latinskog jezika: Ilma Šijerkić

Spisak profesora Gimnazije “Rizah Odžečkić”

• direktor i prof. TiZO: Mensur Sinanović

• pedagog i prof. psihologije: Meliha Vočić

• prof. likovne kulture: dr.sci. Biljana Vrbić-Mačak

• prof. bosanskog jezika: Amela Al-Harazi

• prof. bosanskog jezika: Nevzeta Taletović

• prof. engleskog jezika: Azra Gojković

• prof. engleskog jezika: Aida Mustafić

 • prof. njemačkog jezika: Danijela Dautbegović

• prof. informatike: mr.sci. Nermin Rakanović

• prof. geografije: Mirzan Kadić

• prof. matematike: Samir Kovačić

• prof. matematike: Benijamin Dendić

• prof. turskog jezika: Mirsada Parić Muminović

• prof. historije: Sabina Pandžić

• prof. historije i demokratije: Damir Memić

• prof. sociologije i filozofije: Adnan Starčević

• prof. vjeronauke: mr.sci. Hikmet Hekić

• prof. biologije: Naser Husić

• prof. hemije: Selvera Milinkić

• prof. hemije: Mirzada Omerašević

• prof. muzičke kulture: Demir Buljubašić

• prof. TiZO: Emir Mulahalilović

• prof. TiZO: Asmer Mujanović

• prof. latinskog jezika: Ilma Šijerkić

• prof. fizike: Erna Imširović

• prof. IKT predmeta: Neira Mulahusić

prof. biologije: Naser Husić

prof. hemije: Mirzada Omerašević

pedagog i prof. psihologije: Meliha Vočić

prof. likovne kulture: dr. sci. Biljana Vrbić-Mačak

prof. engleskog jezika: Azra Gojković

prof. hemije: Selvera Milinkić

prof. historije: Sabina Pandžić

prof. turskog jezika: Mirsada Parić Muminović

prof. sociologije i filozofije: Adnan Starčević

prof. vjeronauke: mr.sci. Hikmet Hekić

prof. matematike: Samir Kovačić

SEKCIJE I AKTIVNOSTI

Naša škola broji 18 sekcija i to:

KULTURNO-UMJETNIČKE
1. Recitatorska
2. Novinarska
3. Literarna
4. Horska
5. Režija i film

ZNANSTVENO-TEHNIČKE I NASTAVNE
1. Eko-biološka
2. Fizika sekcija
3. Historijska
4. Geografska
5. Informatička
6. Hemijska
7. Matematička sekcija

SPORTSKE
1. Planinarska ( KA-TA-MA )
2. Odbojkaška
3. Košarkaška
4. Ritmička

OSTALE
1.Sociološko-istraživačka
2.Prva pomoć

ČAROLIJE PARFEMA
U sekciji  “Mladi hemičari” su i ove godine u povodu 8. marta, organizovali hemijsko veče pod nazivom “Čarolije parfema” pod vodstvom profesorice Beširević Mirsade.

HEMIJSKA SEKCIJA

Dobro došli u svijet hemije!

Gimnazija u Zavidovićima uvijek je bila rasadnik talenata. Bez obzira na teške materijalne uslove u ovom trenutku interes mladih za nauku je prisutan, zahvaljujući kvalitetnom radu mnogobrojnih sekcija i entuzijazmu profesora.
Jedna od takvih uspješnih sekcija je hemijska sekcija koju vodi prof. Beširević Mirsada.
Rad ućenika u sekciji završava se kvizom znanja:”Između igre i hemije”, gdje učenici prezentuju svoja znanja i kreativnost primjenom savremenih pedagoških metoda kroz tri segmenta:
a) EDUKATIVNI
b) VASPITNI
c) ZABAVNI

Osnovno pedagoško geslo prof. Mirsade Beširević je :”Buđenje duha stvaralaštva mladih kroz igru, a onda slijede smotre, takmičenja, nagrade…“
Profesorica B. Mirsada je, za rad sa mladima, dobitnik srebrne značke sa diplomom NARODNE TEHNIKE BiH i zlatne značke sa diplomom POKRETA NAUKU MLADIMA BiH.
Profesorica je ponosna na mnoge dosadašnje cijenjene stručnjake, ljekare, farmaceute, stomatologe, profesore, inžinjere koji su u proteklom periodu pripadali svijetu hemijske sekcije naše škole. 

I pomenut ćemo neka imena:
Dr. ČEHIĆ ERMIN
Dr. HOTIĆ NESAD
Dr. OMEROVIĆ INGRID
Dr. ŠILJAK AMIR
Dr. POPOVIĆ GORAN
Dr. stomatolog MAČAK ADISA
Dr. stomatolog  ŠURLAN DUBRAVKA
Prof. KOVAČEVIĆ LEJLA
Dr. NIJEMČEVIĆ NADA
DOC.dr.sc. MARKOTIĆ ALEMKA

Izuzetno uspješno znanstveno putovanje ima doktorica medicinskih nauka Markotić Alemka, koja je dobitnik mnogih svjetskih i Evropskih priznanja.

Doktor Čehić Ermin je sa svojim timom u Centru za humanu reprodukciju uspio dobiti dijete iz epruvete.

Doktor Hotić Nesad je član Kabilovog tima u Tuzli koji vrši najsloženije operacije na srcu.

Svi su oni svoje prve istrazivačke radove uradili u skromnim uslovima naše škole, ali uvijek puni pozitivne energije i entuzijazma kao i ovi današnji “MLADI HEMIČARI“.

Prof. Mirsada :”Ovo je najbolji način uvođenja mladih u svijet nauke, znanja, komunikacije i usmjeravanju pozitivne energije u razvoj kreativnih sposobnosti, bez kojih nema uspješnih društveno -ekonomskih i naučno-tehnoloških promjena u društvima koji su u procesu tranzicije! Mladi žele da aktivno učestvuju u tim procesima i treba im dati šansu da budu sudionici vlastite budućnosti, jer su duboko svjesni da svako društvo, pa i naše, projekciju svoje budućnosti gradi na mladima, a ona predstavljaju najodgovorniju investiciju. Dakle, da bi mladi kreirali svoju budućnost na ovim prostorima i prestali misliti o odlasku iz BiH moraju imati kvalitetno obrazovanje, razvijen stvaralački duh i angažman u svim sferama društveno-političkog života.“

Hemijska sekcija

Gimnazijalske zabave